English (United Kingdom)Croatian(HR)
Božo Skoko: Hrvatska i susjedi – Kako Hrvatsku doživljavaju u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji, AGM / Novelti Millenium, Zagreb, 2010. PDF Ispis E-mail

Imidž Hrvatske u svijetu tema je o kojoj se sve više govori ali, nažalost, još je malo znanstvenih radova koji se bave tom problematikom. Imidž Hrvatske u regiji, odnosno u državama bivše Jugoslavije tema je koja do sada uopće nije obrađivana. Za razliku od znanstvene nezainteresiranosti za tu problematiku, mišljenje hrvatskih susjeda o Republici Hrvatskoj postaje joj sve važnije na njezinu putu prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji, tijekom kojeg nastoji igrati ulogu regionalnog lidera te proširiti svoj politički i gospodarski utjecaj u regiji. S druge strane problematika imidža država sve je popularnije područje izučavanja u sklopu znanstvenog pristupa odnosima s javnošću, pa slobodno možemo reći kako knjiga „Hrvatska i susjedi – Kako Hrvatsku doživljavaju u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji“ autora Bože Skoke, docenta na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i stručnjaka za odnose s javnošću, prati relevantne svjetske znanstvene trendove. Ujedno je prva knjiga koja se analitički bavi međusobnim odnosima država nastalih raspadom bivše Jugoslavije te koja znanstveno istražuje imidž Hrvatske u regiji. Nedvojbeno je kako dolazi u pravom trenutku jer se navršava dvadeset godina od početka raspada Jugoslavije te desetak godina od završetka svih međusobnih sukoba, te u vrijeme kada dolazi do ponovnog jačanja političke i gospodarske suradnje na prostorima nekadašnje države, u čemu se Hrvatska nastoji pozicionirati kao svojevrsni lider.

Knjiga je podijeljena u dvije velike cjeline. Prva se bavi međusobnim odnosima država nastalih na prostoru bivše Jugoslavije te analizira društveno-povijesni kontekst raspada Jugoslavije, osamostaljenja Hrvatske i drugih država, njihove samostalne putove te pokušaje međusobne suradnje. Autor, na analitičan i pregledan način donosi činjenice vezane uz ta događanja te posebno analizira gospodarsku i političku suradnju između Hrvatske i susjednih država. Također se bavi dosadašnjim istraživanjima etničke distance, stereotipa i percepcije na našim prostorima, stavljajući poseban naglasak na hrvatsko-srpske odnose, koji su često kroz povijest diktirali i sveukupnost odnosa u regiji.

Druga cjelina donosi rezultate dva opsežna istraživanja, koja je autor proveo na prostoru bivše Jugoslavije, a koja se bave imidžom Hrvatske. Ovaj dio knjige nam otvara riznicu zanimljivih, korisnih i potrebnih informacija o međusobnoj percepciji država i naroda te položaju Hrvatske u regiji. Je li Hrvatska uistinu regionalni lider? Kako susjedi doživljavaju Hrvatsku i na temelju čega grade svoju percepciju? Koliko su ratovi opteretili imidž Hrvatske u Srbiji? U kojoj državi je Hrvatska najpopularnija? Što su najveće hrvatske „izvozne“ vrijednosti? Kako Hrvatsku doživljavaju građani, koji su našu zemlju posljednji put posjetili osamdesetih godina a kako mladi rođeni tijekom rata? Koji su povijesni stereotipi o Hrvatima još prisutni u javnom mnijenju a koje je „lansirao“ rat? Koga pojedini narodi smatraju odgovornim za sve zlo koje nam se dogodilo devedesetih? Zašto su Jadransko more i hrvatska obala najveći magnet svim narodima s područja bivše države? Kome Makedonci, Srbi, Slovenci, Crnogorci te Bosanci i Hercegovci najviše vjeruju u Hrvatskoj te što znaju o našim povijesnim velikanima a što o hrvatskim naporima oko punopravnog članstva u Europskoj uniji? Kako mediji u regiji izvještavaju o Hrvatskoj te koliko se njihova slika Hrvatske razlikuje od javnog mnijenja tamošnjih građana? To su samo neka od pitanja, na koja sustavno, analitički i s mnoštvom argumenata, odgovara ova knjiga.

Autor je, naime, proveo dva vrlo kompleksna istraživanja – opsežno terensko istraživanje javnog mnijenja, doslovce od „Vardara pa do Triglava“ te analizu medijskog izvještavanja o Hrvatskoj u šest država, nastalih raspadom Jugoslavije. To je ujedno najveće takvo istraživanje provedeno ikada na našim prostorima, koje je autor koristio prvenstveno za potrebe svog doktorata, a u knjizi su objavljeni najatraktivniji i najvažniji njegovi rezultati. Metodologija kojom se autor koristio je inovativna i prate moderne zapadne trendove. Naime, istraživanje imidža države vrlo je kompleksan postupak i zahtijeva prilično opsežno terensko istraživanje (u kojem se nastoji otkriti informiranost, asocijacije, predrasude te osjećaji i odnosi prema određenim subjektima, koji simboliziraju državu, kao što su proizvodi, ljudi, turistička odredišta, način fukncioniranja države i sl.). Autor je radi dodatne vjerodostojnosti, istraživanje nadopunio analizom sadržaja članaka o Hrvatskoj u ukupno 81 dnevnom i tjednom listu u državama nastalim raspadom Jugoslavije, zahvaljujući čemu smo dobili izvrsnu komparativnu analizu javnog mišljenja tamošnjih građana i slike koju stvaraju tamošnji mediji.

Rezultati koje donosi ova knjiga otkrivaju goleme potencijale, ali i prepreke u međusobnim odnosima te ukazuje na mogućnosti jačanja tih odnosa te kvalitetnijeg upravljanja imidžom Hrvatske u regiji. Korist od istraživanja nemaju samo politički akteri već i druge interesne skupine a posebno gospodarstvenici, kojima regija predstavlja prilično atraktivno tržište. Studenti i znanstvenici dobivaju izvrsnu platformu za istraživanje imidža država i naroda te temelj za daljnja proučavanja odnosa u regiji. Građani pak ovom knjigom dobivaju iznimno zanimljiv sadržaj (koji se čita u jednom dahu) o tome „kako nas oni vide i zašto baš tako“.

Ova knjiga nam daje jasnu sliku o tome kakav su utjecaj ostavili raspad Jugoslavije, srbijanska agresija, rat u Bosni i Hercegovini i obrambeni rat u Hrvatskoj na međusobnu percepciju, odnosno s kakvim predrasudama i naslijeđem kročimo u budućnost. Knjiga se bavi državama s kojima smo donedavno dijelili izazove zajedničkog života u okviru Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije a danas predstavljaju značajna izvozna tržišta, emitivna turistička područja te značajne političke i gospodarske partnere, s kojima ćemo - zbog zemljopisne uvjetovanosti - dijeliti i budućnost na ovim prostorima, unutar Europske unije ili neovisno o njoj.

Inače, ovo je četvrta knjiga dr.sc. Bože Skoke. Podsjetimo nakon knjige „Hrvatska – identitet, image i promocija“ (Školska knjiga, Zagreb, 2004.), koja se bavi utjecajem hrvatskog identiteta i imidža na njezin međunarodni položaj, objavio je „Priručnik za razumijevanje odnosa s javnošću“ (Millenium promocija, Zagreb, 2006.), koji je namijenjen onima koji tek upoznaju ovu struku. Nakon što je doktorirao na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kod mentora prof.dr. Ivana Šibera, baveći se imidžom Hrvatske u regiji, objavio iznimno vrijedno teorijsko djelo „Država kao brend“ (Matica hrvatska, Zagreb, 2009.), koje se bavi važnošću, načinima i mogućnostima brendiranja suvremenih država. Najnovijom knjigom, koja je logičan nastavak navedenog niza, na najbolji mogući način pokazuje u praksi potencijale i mogućnosti brendiranja Hrvatske u regiji.

 

Mr.sc. Damir Jugo