English (United Kingdom)Croatian(HR)
Predstavnici Centra za međunarodne studije na konferenciji "Balkan Security 2011: Getting Rid of the Past " Budimpešta, 3-4 ožujak 2011. PDF Ispis E-mail

U Budimpešti je 3. i 4. ožujka 2011. održana Treća godišnja međunarodna konferencija stručnjaka za Zapadni Balkan na kojoj su se raspravljale tri teme: Europska politička kultura i regionalne specifičnosti, Sigurnosni izazovi za ZB i Kosovo u svijetlu mogućeg pomirenja. Konferenciju je odlično organizirala Manfred Wörner Foundation u suradnji s Social Science Research Center.

Uvodno obraćanje imao je vlp. István Gyarmati, President & CEO, ICDT koji smatra da SAD ne razumiju u potpunosti što se događa na ZB. Smatra za ključnim odgovoriti na pitanje, kako doći do rješenja, a ne biti zarobljenik prošlosti. Zauzeo se za dijalog uz izbjegavanje sukoba kakvi su bili u regiji. Kao glavnog aktera u tom procesu naglasio je EU, ali i nastavio kako je mogući problem u činjenici da li EU ima potencijala za rješavanje tog problema. Posebno je naglasio da NATO ne bi trebao igrati važnu ulogu u regiji već upravo EU koja bi trebala biti vidljivija i prezentnija u regiji. Cijela regija ZB trebala bi ići prema EU, a ne obrnuto. BIH je najveći problem dok Kosovo smatra završenom pričom i ne vidi ga kao problem. Ipak smatra da je Kosovo failed state koja mora graditi svoju državu. EU vidi kao pokretača tog procesa. Makedonija je nepravedno zaustavljena na euro integracijskom putu. Posljedica toga je jačanje nacionalizma te se zauzeo da EU prizna Makedoniju pod njezinim ustavnim imenom. Što se tiče Srbije, smatra da je vrijeme za promjenu imidža. Rusija nije SSSR , a ni Srbija nije više Milošević. Primijetio je kako Srbija radi previše posla s Rusijom, previše daje koncesija i povoljnih investicija.

Na prvom panelu je Pál Tamás, Research Professor and Director, Societal Research Center, Corvinus University, Budapest, objasnio kako su lokalne političke elite prisiljene kupovati „demokratske certifikate“ vani (uglavnom na zapadnom tržištu) ovaj puta bez ideološke zavisnosti, ali još uvijek uz nužnost političkih pokrovitelja. Smatra da sada prevladava tzv. Brusselski koncept koji uključuje i djelomični ideološki i većinski geopolitički utjecaj koji je započeo 1990 i to za sve zemlje istočne Europe. Zapitao se koji bi bio dominantan model za WB i odmah ponudio tzv. Balkanski model bez daljnje elaboracije .

Imre Szilágyi, Senior Research Fellow, Hungarian Institute of International Affairs, Budapest, podsjetio je na pokušaj nametanja Miloševićeve autoritarne metode te aktualnu borbu liberalnog nasuprot centraliziranog tržišta u Srbiji. Smatra da je u Srbiji prije 2000. godine bio autoritaran režim kao i u Hrvatskoj gdje je tek s Račanom počela era demokratizacije političkih procesa. Izrazio je pesimizam za budućnost ZB i njegovih političkih elita. U nastavku konferencije je Ilir Qorri, stručnjak iz Ministarstva vanjskih poslova Albanije, naglasio važnost odnosa Srbije i Albanije. Albanija podupire uključenje Srbije u sve regionalne i europske procese. Crnu Goru je naveo kao primjer dobrosusjedske suradnje. Albanija daje potporu BIH na putu u NATO/EU i želi što brže prevladavanje sadašnjeg stanja. Nedavnu liberalizaciju viza ocijenio je kao vidljiv napredak.

Mijo Krešić, zamjenik ministra za sigurnost u BIH (HDZ BIH) uglavnom je ponovio kako je Dayton samo zaustavio rat u BIH, ali nije pružio dugoročna rješenja za budućnost BIH. BIH daje snažnu potporu borbi protiv terorizma i regionalnoj policijskoj suradnji za koju smatra da je vrlo važna za ukupnu regionalnu sigurnost i stabilnost. Zauzeo se za regionalizaciju BIH na 4 regije što je i prijedlog HDZ BIH koji bi sačuvao multietničku BIH dok bi u svakoj regiji bio jedan narod većinski, ali uz puno poštivanje europskih standarda. Iz odvojenog razgovora je spomenuo kako je RH dovoljno napravila time što je naglasila u zajedničkom priopćenju predsjednika i premijerke RH kako se Hrvatska zalaže za cjelovitu i suverenu BIH u kojoj će svi konstitutivni narodi biti ravnopravni. Ostalo trebaju napraviti političari u BIH.

Prof. Radovan Vukadinović, predsjednik Centra za međunarodne studije, je naglasio tri važna aspekta. To su stabilnost u regiji što posebno povoljno utječe na trgovinu i suradnju koja napreduje, zatim proces tranzicije koja još uvijek traje i socijalno-ekonomski razvoj koji je opterećen problemom nezaposlenosti u regiji. Posebno je naglašena nepovoljna ekonomska situacija i zato treba očekivati nastavak traženja promjena posebno od mladih koji žele vidjeti budućnost. Ponuđene su dvije opcije koje traže a) nove i mlade ljude koji bi bili lideri za novo vrijeme i europske integracijske procese kao okvir koji pruža perspektivu budućeg razvoja. Podsjetio je da upravo to promovira Atlantsko vijeće Hrvatske i Centar za međunarodne studije na ljetnoj školi na Šipanu koji daje mogućnost mladima da raspravljaju sve teme koje su ključne za rješavanje postojeće situacije. U zadnjem panelu posvećenog pomirbi na Kosovu, Arjan Starova, Deputy Minister, MoD, Tirana, je naglasio važnost stabilnosti za regiju kao i regionalnu suradnju. U tom kontekstu je spomenuta i liberalizacija viza i njen puni učinak na jačanje regionalnog povjerenja. Smatra da EU treba govoriti jednim jezikom kako bi se ukupna situacija u regiji popravila. Jedan od strateških ciljeva Albanije bila je i nezavisnost Kosova, ali i raspravljanje svih pitanja na relaciji Beograd-Priština. Zauzeo se za vladavinu prava i posebno naglasio da nema nikakve promjene u stajalištima Tirane prema nacionalnim manjinama u Albaniji pa tako i Srbima.

Igor Novakovic, Research Assistant, ISAC Fund, Belgrade, smatra da neće biti stvarne pomirbe jer su albanci policentrični (Tirana-Priština). Drži da upravo zato odnosi na Kosovu ovise o odnosima Srbije i Albanije. Oliver Ivanović, državni tajnik u Ministarstvu za Kosovu i Metohiju Vlade Srbije, decidirano je izjavio da Srbija nikada neće priznati nezavisnost Kosova. Pregovori koji bi trebali početi za 10.tak dana trajati će 10-tak godina. Srbija neće koristiti nikakve napadajne aktivnosti već će dijalogom nastojati rješavati postojeće probleme. Smatra da je pomirba moguća, ali je isto tako važan i ekonomski razvoj kojeg sada nema na Kosovu. Tri skupine koje sada jedino pokazuju određene aktivnosti su kriminalci, poslovni ljudi i ne-vladin sektor. Spomenuo je kako Srbija nije rekla da će kazniti sve one Srbe koji su izašli na zadnje kosovske izbore što je označio kao veliki korak naprijed.

 

dr.sc. Mladen Nakić